NAUT – značaj i agrotehnika

Naut je vrlo značajna poljoprivredna kultura u ishrani ljudi. Gaji se zbog zrna, koje je bogato belančevinama, sadrži dosta mineralnih materija, naročito fosforna jedinjenja, koja su jako cenjena za mlade organizme. Sadrži znatne količine provitamina A i vitamina B₁. Procenat celuloze je nizak što omogućava laku svarljivost. Zrno se koristi za razna kuvana jela, zatim pečeno i kao surogat kafi. Kao dodatak kafi pravi takozvani “kajmak” ili penu na površini napitka. Zrno nauta je, isto tako, koncentrovana hrana za stoku, naročito za mlečne krave, ovce, svinje i živinu.

Naut je jednogodišnja zeljasta biljka. Koren mu je vretenast i dobro razvijen, omogućava biljci  dobro snabdevanje vodom i hranivima iz dubljih slojeva zemljišta. Na korenu se razvijaju kvržične bakterije. Stablo je tanko, ispunjeno, uspravno, žbunasto. Stabljika pri kraju vegetacije odrveni, a može biti visoka 25-70 cm. Listovi su neparno perasti, sa 13-17 liski. Svi nadzemni delovi biljke su prekriveni sitnim dlačicama. Cvetovi su leptirasti, sitni beli, ružičasti, ređe plavičaste boje. Seme nauta ( leblebije ) nalazi se u kratkoj mahuni (1,5-4 cm duga), koja najčešće sadrži jednu do dve semenke. Boja semena može biti krem, žuta, smeđa, zelena ili crna. Izgledom je slična plodu graška osim što je leblebija malo veća i nema pravilan okrugao oblik ( kao glava ovna). Zrela mahuna ne puca, a prezrela otpada. Na jednoj biljci može biti do 100 mahuna. Mahune sazrevaju skoro jednovremeno. Vegetacija nauta je 70-100 dana, zavisi od dužine dana, padavina i temperature.

Naut ne postavlja posebne zahteve prema zemljištu. Uspeva na gotovo svim zemljištima, osim na veoma kiselim i teškim. Minimalna temperatura za nicanje iznosi 5-6°C, ali u takvim uslovima niče za oko 3 nedelje. Pri temperaturi zemljišta od 8-10°C niče za 10-15 dana, a najbrže je nicanje pri 20- 25°C . U početnoj fazi rasta naut je otporan na niske temperature i može podneti -6 do -8°C. Kasnije se potreba za toplotom povećava, pa je optimalna temperatura u vegetativnoj fazi 20 – 24°C, a u vreme cvetanja oko 25°C. Naut je jedna od najotpornijih mahunarki na sušu. Najveća joj je potreba za vodom u vreme formiranja pupoljaka i u cvetanju.

Naut je kao mahunarka cenjen predusev, jer obogaćuje zemljište azotom. Rano napušta parcelu, pa je dobar predusev za ozima žita. Najbolje predkulture su mu okopavine, a posle njih strna žita. Naut se može češće uzgajati na istoj površini, što je prednost za sušna područja, gde nema mogućnosti za navodnjavanje.

Obrada zemljišta zavisi od preduseva. Kao za sve jare kulture osnovno je obaviti jesenje oranje.  U osnovnoj obradi i pripremi zemljišta za setvu preporučuje se đubrenje sa 30-40 kg/ha azota, 50-80 kg/ha fosfora i 20-50 kg/ha kalijuma.

Setva nauta se mora izvesti rano u proleće. Klija pri niskim temperaturama i dobro podnosi mrazeve, može se sejati već početkom marta. Seje se na međuredni razmak od 30-70 cm, ili uskoredno na rastojanju od 15-20 cm. Setvena norma zavi od načina setve i krupnoće semena (70-150 kg/ha). Dubina setve iznosi 5-7 cm, dublja je na lakšim i suvljim zemljištima, a plića na težim i vlažnijim. Ako je posejan na širi razmak vrši se međuredna kultivacija.

Naut prilično ujednačeno sazreva, a mahune ne pucaju, pa je lako odrediti datum žetve. Žetva se obavlja adaptiranim kombajnom kao za pasulj. Na manjim površinama biljke se čupaju ili žanju, a nakon sušenja vrše. Prinosi zrna mogu dostići 3,2 t/ha. Suvo seme se skladišti.